Njihova lista odražava sve ono što je autentično i što obiluje kulturnim bogatstvom u današnjem svijetu.
Pored Sarajeva, na listi su se našli i John Muir Way u Škotskoj, nacionalni park Nahanni u Kanadi, Put kakaa u Ekvadoru, Lihtenštajn, visoravan Bolaven u Laosu, otoci Deravan u Indoneziji, nacionalni park Nyungwe u Ruandi, Puglia u Italiji i mnogi drugi.
Ovo su samo neka od zanimljivih mjesta koje preporučuje National Geographic. Ovaj američki magazin je Sarajevo nazvao balkanskim urbanim feniksom.
Novinar Alex Crevar napisao je svoje impresije o Sarajevu za National Geographic.
"Savjetnici Franza Ferdinanda molili su ga da ne ide u Sarajevo. On ih nije poslušao. Poput mnogih prije i poslije njega, austrougarski nadvojvoda pogrešno je procijenio tamošnju regiju i njene ljude. Pucnjevi ispaljeni prije stotinu godina - 28. juna 1914. godine - u prijestolnici Bosne i Hercegovine uzrokovali su njegovu smrt i zapalili su fitilj za Prvi svjetski rat", piše Crevar.
Svijet se nepovratno promijenio tog dana. Ali Sarajevo, koje je izdržalo tri razarajuća rata i izgradilo se pod šest nacionalnih zastava u sto godina, zadržalo je svoj karakter. Miris crne kafe koja se kuha u bakrenim posudama odiše Baščaršijom, bazarom iz vremena Osmanlija. Kujundžije i trgovci ćilimima cjenkaju se i šegače na kaldrmi. Secesionističke zgrade, podignute tokom austrougarske vladavine, smještene su u blizini munara.
Nazvan "najopasnijim gradom na svijetu" tokom rata 1990-ih godina, Sarajevo je trenutno među jednim od najsigurnijih prijestolnica u Evropi. Posjetioci - koji nisu više samo postratni znatiželjnici - šetaju prometnim ulicama do historijskih mjesta na kojima se mole muslimani, jevreji i kršćani. Renomirani Sarajevo Film Festival održava se svako ljeto. Turisti i lokalni stanovnici uživaju u planinarskim stazama na okolnim Dinaridima.
Preporod Sarajeva možda najbolje simbolizira dugo očekivana rekonstrukcija Vijećnice u kojoj se nalazi nacionalna biblioteka. Uništena, zajedno s još dva miliona knjiga 1992. godine, ova pseudomavarska znamenitost se treba svečano otvoriti tokom obilježavanja atentata na Franza Ferdinanda.
"Oči cijelog svijeta bit će uprte 2014. godine u Sarajevo. Ovaj put to neće biti zbog tragedije, već zbog nečeg potpuno novog", rekao je gradonačelnik Ivo Komšić.
Nekoliko savjeta National Geographica
Kada otići: Proljeće, ljeto i jesen (od aprila do oktobra) su općenito ugodni. U julu, najtoplijem mjesecu, prosječne temperature iznose oko 21 stepen. Skijanje je moguće na planini Jahorina, koja je bila jedna od domaćina Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
Kako se kretati: Javni prijevoz (tramvaji, trojebusi i autobusi), taksi i hodanje su najbolji načini kretanja kroz grad. Autobusi i vozovi povezuju Sarajevo s drugim gradovima u Bosni i Hercegovini. Tokom skijaške sezone, autobusom se može doći iz Sarajeva na Jahorinu.
Gdje odsjesti: Hotel Bristol, u kojem se nalazi 186 soba, luksuzni je hotel na 12 spratova, a nalazi se samo pet minuta od starog dijela grada ako se ide taksijem ili besplatnim hotelskim prijevozom. Također, u hotelu se nalazi zatvoreni bazen, besplatan podzemni parking i mini frižider s besplatnim pićima u sobama. Hotel Michele je manje luksuzan, ali više šarmantan. Šest običnih soba i dvije gostinske ukrašene su starim namještajem.
Gdje jesti i piti: Svepristuna hrana na sarajevskim ulicama je pita. Naziv pite zavisi od toga čime je punjena, pa tako na meniju možete vidjeti burek (pita s mesom i lukom), krompirušu (pita s krompirom) i zeljanica (pita punjena špinatom).
Šta kupiti: Kazandžiluk je jedno od najstarijih zanata u Sarajevu, a potiče još iz 1489. godine. Kupite tradicionalne predmete od bakra kao što su posude za kafu, tanjire i čaše u radnjama u uskoj istoimenoj ulici Kazandžiluk.
Kulturološki savjet: Ispijanje kafe u Sarajevu se ne radi samo u prolazu. Potražite kafić koji služi tradicionalnu bosansku kafu kuhanu u bakrenoj posudi nazvanoj džezva uz koju se služi turski slatiš rahat lokum. Zatim se opustite i uživajte, ali nemojte zaboraviti pitati konobara kako pravilno promiješati kafu i kada treba ubaciti kocku šećera.
Zanimljiva činjenica: Iz Sarajeva, samo oko 20 minuta traje vožnja autobusom do sela Nahorevo, početnog odredišta za penjanje do najvećeg vodopada u BiH, Skakavca. Turistička agencija Green Visions nudi svoje vodiče do planinskog puta i vrha vodopada.
Savjet Alexa Crevara: Iako je planinarenje u okolici Sarajeva, koje je bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984., popularnije svake godine, nagazne mine i dalje predstavljaju razlog za zabrinutost. Potrebno je unajmiti vodiča, poput onih iz Green Visionsa, koji zaju kojim stazama se smije, a kojim ne smije ići.
Objavi komentar