ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović ocijenio je danas kako bi eventualni referendum o izlasku Republike Srpske iz BiH, po uzoru na onaj o odcjepljenju Krima, politički proizveo štetu, ali ne bi imao pravnog učinka jer je BiH cjelovita, nedjeljiva država.
U razgovoru u emisiji Hrvatskoga radija "S predsjednikom uz kavu", Josipović je odgovarao na pitanja vezana uz stanje u Ukrajini, pa tako i na izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji pozdravlja odcjepljenje Krima te u tom svjetlu govori o nezadovoljstvu Republike Srpske unutar BiH.
"Odnosi u BiH, koju mi priznajemo kao cjelovitu državu, takvi su da mogu biti uređeni samo zajednički, odlukom sva tri konstitutivna naroda. BiH je cjelovita, nedjeljiva država i referedum koji bi bio ovakav kako ga opisuje Dodik vjerojatno ne bi imao pravnog učinka i politički bi naravno proizveo štetu", odgovorio je Josipović na pitanje novinara kako komentira Dodikove izjave stanju u BiH nakon događaja na Krimu. Referendum o odcjepljenju RS iz BiH pravno ne bi bio utemeljen, ustvrdio je Josipović.
Upitan je li sazrijelo vrijeme za reviziju Daytonskog sporazuma, Josipović odgovara kako za njega ključno pitanje nije "tehnika, nego dogovor" o temeljnim odnosima unutar BiH.
"Sasvim sigurno da neki elementi daytonskog ugovora danas nisu funkcionalni, ali svaka priča počinje i završava s jednom vrlo jasnom tezom - o tome hoće li ili neće biti Daytona, hoće li ga se ili neće mijenjati, mogu odlučiti samo u BiH", rekao je. Apsolutno je uvjeren da sva tri konstitutivna naroda u BiH mogu postići dogovor.
"Bez obzira na naizgled nepromostive razlike mislim da su svi svjesni svoje odgovornosti i znaju koliko je važno za ljude u BiH da se nađe dogovor i kompromis i ostvari jednakopravnost naroda i svakog pojedinog građanina", rekao je.
Vezano uz stanje oko Ukrajine nakon otcjepljenja Krima, te u tom kontekstu odnose Europske unije i Rusije, Josipović na pitanje može li EU protiv Rusije, odgovara da treba "razmišljati na drugi način" i graditi mostove, a ne ih rušiti.
"Ne treba apriori kretati protiv tog velikog dosadašnjeg partnera na istoku, već polazeći od vrijednosti EU (ljudska prava, integritet, cjelovitost pojedinih zemalja), ali uvažavajući neke nove okolnosti, treba graditi mostove, a ne ih rušiti. Mislim da su mnogi od čelnika iz Europe i izvan nje to i istaknuli - budućnost odnosa s Rusijom nije sukob i konfrontacija nego kompromis, razgovor i politički dogovor", ustvrdio je.
(Vijesti.ba/Fena)