Naučnici upozoravaju da bi do 2020. depresija mogla biti druga najčešća bolest Evropljana.
"Depresija je posljednjih godina postala ozbiljna bolest i jedan od najvećih socio-medicinskih problema. To je hronična bolest, dugotrajna, visoki su troškovi liječenja, depresija dovodi do teških oštećenja kognitivnih funkcija", kazao je u izjavi za Agenciji FENA šef psihijatrijske klinike KCUS-a prof. dr. Abdulah Kučukalić.
Što se ranije prepozna depresija tim je uspjeh liječenja veći, kaže prof. Kučukalić, navodeći da kao društvo sve više starimo, pa možemo očekivati da će depresija biti sve više.
Sve upućuje na to da će mentalni i neurološki poremećaji zapravo postati najveći zdravstveni izazov 21. stoljeća, tvrde autori jedne njemačke studije.
Depresija je bolest koja se može javiti u svakom životnom dobu.
Podaci provedni u BiH su pokazali da je u ranom dobu dva posto oboljelih od depresije, u periodu adolescencije četiri do šest posto, a kasnije u odrasloj dobi oko deset posto ljudi pati od bolesti depresije.
"Depresija je heterogena po simptomima, znači da imamo ogroman spektar simptoma, i kod svakog pacijenta nisu uvijek prisutni svi simptomi. Kod liječenja depresije jako je važna farmakologija, tj. dobar izbor lijeka", naglašava prof. Kučukalić.
Kaže da se danas ide na personaliziranu medicinu koja je prilagođena individui.
"Osobi je prilagođen i izbor lijeka jer svaka osoba ima svoju simptomatologiju, svoj metabolizam, svoje genetske varijacije, prema tome neće svi isto reagirati na isti lijek", kaže prof. Kučukalić.
Da bi se postigao potpuni efekt lijeka treba sačekati oko dva mjeseca i to u akutnoj fazi. Nakon te faze ide faza održavanja koja traje šest mjeseci, ako se radi o težem obliku onda se ide na liječenje i održavanje na jednu do dvije godine.
Depresija je bolest koja ima visoki rizik od suicida i pokušaja suicida.
Prof. Kučukalić kaže da oko 20 posto oboljelih od depresije pokuša izvršiti samoubistvo i to je vrlo visoki postotak.
Evropljani, pa tako i bh. građani, sve više obolijevaju od mentalnih bolesti, za čije se liječenje godišnje troše enormni iznosi. Gotovo polovica Evropljana žrtva je nekog mentalnog poremećaja. Čak njih 165 od 514 miliona svakodnevno vodi bitku s depresijom, tjeskobom ili nesanicom. Sve to košta oko 370 milijardi eura godišnje.