Tokom minule agresije Kalesija je doživjela velika razaranja. Uz Vukovar, Mostar i Olovo, bila je najporušeniji grad u regionu. Kada je u toku rata posjetio Kalesiju, to je kazao i general Jovan Divjak. Niti jedna zgrada u Kalesiji nije ostala čitava. Danas niko za to nije odgovarao, niti platio kakvu odštetu. S druge strane Općinu Kalesija tuže građani srpske nacionalnosti za uništavanje njihovih kuća, pomoćnih objekata, svinjaca, kokošinjaca i šuma.
Protiv Općine Kalesija u Općinskom sudu Kalesija su podignute dvije tužbe. Prvu tužbu podonijelo je 40 građana srpske nacionalnosti iz Markovića, Gojčina i Zeline. Ova tužba je podnesena 2001. godine. U prvobitnom tužbenom zahtjevu, oni su tražili odštetu u visini od 5 miliona maraka. Kasnije, nakon provedenog vještačenja, zahtjev su smanjili na 2,8 miliona maraka.
Drugu tužbu protiv Općine Kalesija, 2006. godine, prvobitno je podnijelo 105 osoba iz Jeginovog Luga i Dubnice. S obzirom da, na zahtjev Suda, nisu uredili tužbu po propisu, broj tužitelja je i u ovom slučaju sveden na 40 osoba. Oni zahtjevaju odštetu od čak 28 milona maraka. Pri tom zahtjevu su i ostali.
Halil Aščić, pravobranilac Općine Kalesija, je kazao da nema nikakvog pravnog osnova da Srbi koji su tužili Općinu dobiju spor.
Prema njegovim riječima, druga tužba, podnesena 2006. godine, je zastarjela jer se zahtjev za nadoknadu pričinjene štete može podnijeti samo u roku od pet godina od vremena kada je pričinjena šteta.
Pravobranilac Halil Aščić tvrdi da je i prva tužba neosnovana jer Općina Kalesija, čak i da je imala mogućnosti, nije bila dužna da čuva imovinu Srba iz Markovića, Gojčina i Zeline.
- Jednostavno, radi se o tome da su ova naselja, Markovići, Gojčin i Zelina, u toku agresije bilo pod kontrolom Karadžićevih snaga, te da su tek nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pripala Federaciji. Potpisani Mirovni sporazum je označio kraj rata i ti mještani nisu imali razloga da napuštaju svoje domove. Dakle, njihova imovina se nije mmogla smatrati nepuštenom imovinom, niti su njihove nekretnine bile pod upravom Općine, kaže Halil Aščić.
On dodaje da bi ti isti Srbi mogli tužiti nekog pojedinca, ako znaju ko im je pričinio štetu, a nikako Općinu. To je isto, kaže općinski pravobranilac Halil Aščić, kao da sada neko ode na nekoliko dana od kuće i da po povratku, kad vidi da mu je kuća opljačkana, za nadokadu štete tuži Općinu.
piše radioglasdrine