Stari grad Tešanj ili Gradina izgrađen je na uzvišenju u kotlini, uz rijeku Tešanjku, na strmoj i jednim dijelom odsječenoj litici brijega, teško pristupačan sa tri strane u gradiću Tešnju na sjeveru Bosne i Hercegovine. Ta ljepotica na uzvišenju u Tešnju postoji već tri milenija.
Ovo utvrđeno naselje iz srednjovjekovnog perioda pripada grupi većih utvrđenih gradova na uzvišenjima. Podignuto je na vrhu stjenovitog brijega sa kojeg se u cijelosti vidi grad Tešanj u kotlini.
Tvrđava je od brončanog doba, u kojem je, smatra se, izgrađena, pa do danas vremenom pala u svojevrsni zaborav. Za nju nije postojala potreba, pa stoga ni neki poseban interes.
Tešanjska tvrđava se, nakon one u Jajcu, smatra jednom od najvećih tvrđava u BiH.
Tvrđava svakako izaziva interesovanje slučajnih prolaznika, turista, pa je tako i ekipa Agencije Anadolija odlučila posjetiti ovu, na neki način, zaboravljenu građevinu koja se smatra jednom od najstarijih u BiH.
„Tešanj sa svojom Tvrđavom razvijen je u jednoj kotlini na padinama brežuljaka, a u sredini se izdiže jedna vrlo zanimljiva fortifikacijska tačka, brdo, na kojem je očito od brončanog doba do danas razvijan jedan fortifikacijski objekt ili Tvrđava“, ispričao je za AA profesor Mirza Hasan Ćeman.
Kako kaže, nalazi iz brončanog doba svjedoče o naseljenosti tog uskog teritorija od drugog milenija stare ere pa do današnjice.
Govoreći o historiji Tešnja i njegove Tvrđave, Ćeman pojašnjava kako je Tvrđava tokom ranog srednjeg vijeka izrasla u feudalni fortifikacijski objekat koji je vremenom prerastao u rezidencijalni objekat feudalnog plemstva.
„Nije nikada prerasla u značajniji administrativni centar. Međutim, u 15. stoljeću je došla pod vlast brata bosanskog kralja Stjepana Tomaša Radivoja Krstića“, pojasnio je.
„Nije jasno da li je u 15. stoljeću u podnožju tešanjske Tvrđave postojalo civilno naselje, ali se može pretpostaviti, jer franjevci su očito bili tu zbog stanovništva“, kaže Ćeman.
Smatra se da je Tvrđava pod trajnu osmansku vlast došla 1520. godine, te da je u nju postavljena stalna vojna posada.
Tokom narednih stoljeća objekt je popravljan, obnavljan i proširivan u skladu sa političkim i vojnim zbivanjima i ekonomskim mogućnostima Bosanskog pašaluka.
„Tešanjska tvrđava je postojala i u srednjem vijeku, a takvu će je preuzeti i Turci. Smatram, na osnovu ličnih istraživanja na terenu, da je za vrijeme sultana Sulejmana Veličanstvenog dograđen jedan ulazni prospekt u tu tvrđavu koji je, na neki način, osiguravao ulaz u tvrđavu“, pojasnio je Ćeman.
Profesor priča kako je austrijska vojska pod zapovjedništvom princa Eugena Savojskog 1697. godine napala i opsjela tvrđavu u Tešnju. „Ova teška opsada tešanjske tvrđave i grada završena je nakon trodnevnih neuspješnih napada.
Austrijska vojska se povukla u pravcu Slavonije“, opisuje Ćeman burnu historiju Tvrđave.
Međutim, njen značaj počeo je da slabi krajem 18. i početkom 19. stoljeća, tvrdi profesor. „Dolaskom Austrije ona tone u zaborav. Nove tehnike ratovanja i nova sredstva su minimizirala značaj Tvrđave iako će za vrijeme Drugog svjetskog rata isti objekt biti posjednut posadom Nezavisne Države Hrvatske, da bi 9. septembra 1944. godine na jedan specifičan način taj objekt preuzele jedinice Narodnooslobodilačke vojske“, objašnjava Ćeman. Od tada Tvrđava ponovo pada u zaborav, da bi tek sedamdesetih godina započela njena višestruka zaštita koja traje i danas.
Tvrđava je do danas očuvana zahvaljujući intervencijama koje su provedene '60-ih godina kada je od raspadanja zaštićena jedna kula u koju je udario grom. Preživjela je tešanjska Tvrđava mnoge ratove, osvajače, a i danas stoji ponosna na uzvišenju u gradu Tešnju i prkosi vremenu i neprijateljima.
federalna.ba/Anadolija
