General-potpukovnik Momir Zec kojeg je premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović imenovala za povjerenika Vlade RS za taj grad, sumnjiči se za ratne zločine!
Podsjetimo, Štab za vanredne situacije imenovao je generala-potpukovnika Momira Zeca za povjerenika za Doboj, zbog, kako je saopćeno, uočenih slabosti u sređivanju situacije. Opozicija u RS tvrdi da Vlada RS koristi neviđenu tragediju i da su nasilno preuzeli vlast u Doboju, a gradonačelnik Obren Petrović je rekao za naš portal da je u taj grad uvedena vojna uprava, te da je on smetnja jer sprovodi probosansku politiku.
Majevička brigada
Inače, Kantonalno tužilaštvo u Tuzli podiglo je u aprilu 2009. optužnicu protiv 15 osoba, među kojima je bio i Zec, a zbog zločina protiv čovječnosti i civilnog stanovništva.
Zec je bio komandant Majevičke brigade istočnobosanskog korpusa Vojske RS (VRS) i protiv njega je Kantonalno tužilaštvo u Tuzli 2007. godine podnijelo krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio ratni zločin, zločin protiv čovječnosti i povredu zakona i običaja rata.
Pored te, Zec je u VRS obavljao i druge visoke dužnosti: načelnik inžinjerije u organu rodova komande korpusa, komandant pješadijske brigade; komandant taktičke grupe, komandant lake pješadijske divizije; načelnik štaba korpusa i ujedno zamjenik komandanta korpusa, komandanta korpusa, zamjenik načelnika Generalštaba i vršilac dužnosti načelnika Generalštaba VRS.
Kako su prije pet godina pisali mediji, pored Zeca optuženi su i mještani lokalnih sela oko Koraja kod Lopara, koji su bili pripadnici VRS.
Prema navodima optužnice, svi oni se terete da su tokom 1992. godine, kao pripadnici Vojske Srpske Republike BiH, izvršili napad na nebranjeno selo Koraj u općini Lopare i tom prilikom ubili najmanje 57 mještana i protjerali cjelokupno bošnjačko stanovništvo.
Inače, polovinom juna 1992. godine bošnjačko selo Koraj, smješteno na obroncima Majevice, općina Lopare, doživjelo je istu sudbinu kao i davne 1941. godine. Svjedoci su opisali da su ih pripadnici Vojske RS progonili kao lovinu.
Naime, nakon ultimatuma Kriznog štaba Općine Lopare 15. juna 1992. godine, kojim je općinska vlast tražila predaju oružja i deportaciju svih mještana Koraja u pravcu Bijeljine, počela je golgota 2.700 stanovnika ovog sela. Većina mještana uspjela se pod puščanom i artiljerijskom paljbom izvući prema susjednom Čeliću, a oni koji su ostali u selu ubijeni su ili deportirani u logor Batković.
Ove navode je potvrdila i istraga. Naime, prilikom ulaska srpske vojske u Koraj mještanima bošnjačke nacionalnosti je rečeno da mogu mirno napustiti svoje kuće i otići na sigurno, a kada su krenuli, mnogi su ubijeni i odvedeni u logore.
"Jedan broj mještana zatvorili su u sabirne centre, a potom ih zatočili u logoru Batković kod Bijeljine. Osim toga, sumnjiče se da su zapalili tri džamije i uništili brojne poslovne objekte i kuće u mjestu ", navedeno je u optužnici.
Već 15. juna 1992. zapaljeno je 20 kuća u selu. Za samo pola godine, svih 900 kuća u selu je zapaljeno ili opljačkano, srušene su tri džamije, opljačkani pogoni Zadruge, vrijednosti 40 miliona maraka, te pogon "Interpleta", koji je zapošljavao 350 radnika.
Arkanove ubice
Opljačkano je i 60 traktora, 200 privatnih putničkih ili teretnih vozila i oko 3.000 grla stoke. Danas u selu živi oko 1.400 ljudi koji, pored Arkanovih ubica i pljačkaša, po zlu pamte i neke od mještana susjednog sela Puškovac, među kojima i osumnjičene u sklopu istrage tuzlanskog tužilaštva.
Međutim, predmet je kasnije ustupljen Tužilaštvu BiH i zasad nije učinjeno puno.
"U Tužiteljstvu BiH, u Posebnom odjelu za ratne zločine, nalazi se predmet koji je u radu, a koji se, odnosi na navedenu osobu i više drugih osoba", kazao je za Klix.ba Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH.
U ovom predmetu je pokrenuta istraga protiv 89 osoba, nakon čega je za deset obustavljena, jer su u međuvremenu umrli, dok protiv 63 osobe nisu nađeni dokazi o počinjenom kaznenom djelu, naveli su u tuzlanskom tužilaštvu.
Inače, posljednjih dana u Doboju, koji je teško pogođen poplavama, postavljeni punktovi na kojima se građani legitimiraju, a pojedine povratnike je to, kako tvrde, podsjetilo na 1992. godinu. Također tvrde da se onemogućava da pomoć dođe direktno do bošnjačkih povratnika u Doboj.
Podsjetimo, Štab za vanredne situacije imenovao je generala-potpukovnika Momira Zeca za povjerenika za Doboj, zbog, kako je saopćeno, uočenih slabosti u sređivanju situacije. Opozicija u RS tvrdi da Vlada RS koristi neviđenu tragediju i da su nasilno preuzeli vlast u Doboju, a gradonačelnik Obren Petrović je rekao za naš portal da je u taj grad uvedena vojna uprava, te da je on smetnja jer sprovodi probosansku politiku.
Majevička brigada
Inače, Kantonalno tužilaštvo u Tuzli podiglo je u aprilu 2009. optužnicu protiv 15 osoba, među kojima je bio i Zec, a zbog zločina protiv čovječnosti i civilnog stanovništva.
Zec je bio komandant Majevičke brigade istočnobosanskog korpusa Vojske RS (VRS) i protiv njega je Kantonalno tužilaštvo u Tuzli 2007. godine podnijelo krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio ratni zločin, zločin protiv čovječnosti i povredu zakona i običaja rata.
Pored te, Zec je u VRS obavljao i druge visoke dužnosti: načelnik inžinjerije u organu rodova komande korpusa, komandant pješadijske brigade; komandant taktičke grupe, komandant lake pješadijske divizije; načelnik štaba korpusa i ujedno zamjenik komandanta korpusa, komandanta korpusa, zamjenik načelnika Generalštaba i vršilac dužnosti načelnika Generalštaba VRS.
Kako su prije pet godina pisali mediji, pored Zeca optuženi su i mještani lokalnih sela oko Koraja kod Lopara, koji su bili pripadnici VRS.
Prema navodima optužnice, svi oni se terete da su tokom 1992. godine, kao pripadnici Vojske Srpske Republike BiH, izvršili napad na nebranjeno selo Koraj u općini Lopare i tom prilikom ubili najmanje 57 mještana i protjerali cjelokupno bošnjačko stanovništvo.
Inače, polovinom juna 1992. godine bošnjačko selo Koraj, smješteno na obroncima Majevice, općina Lopare, doživjelo je istu sudbinu kao i davne 1941. godine. Svjedoci su opisali da su ih pripadnici Vojske RS progonili kao lovinu.
Naime, nakon ultimatuma Kriznog štaba Općine Lopare 15. juna 1992. godine, kojim je općinska vlast tražila predaju oružja i deportaciju svih mještana Koraja u pravcu Bijeljine, počela je golgota 2.700 stanovnika ovog sela. Većina mještana uspjela se pod puščanom i artiljerijskom paljbom izvući prema susjednom Čeliću, a oni koji su ostali u selu ubijeni su ili deportirani u logor Batković.
Ove navode je potvrdila i istraga. Naime, prilikom ulaska srpske vojske u Koraj mještanima bošnjačke nacionalnosti je rečeno da mogu mirno napustiti svoje kuće i otići na sigurno, a kada su krenuli, mnogi su ubijeni i odvedeni u logore.
"Jedan broj mještana zatvorili su u sabirne centre, a potom ih zatočili u logoru Batković kod Bijeljine. Osim toga, sumnjiče se da su zapalili tri džamije i uništili brojne poslovne objekte i kuće u mjestu ", navedeno je u optužnici.
Već 15. juna 1992. zapaljeno je 20 kuća u selu. Za samo pola godine, svih 900 kuća u selu je zapaljeno ili opljačkano, srušene su tri džamije, opljačkani pogoni Zadruge, vrijednosti 40 miliona maraka, te pogon "Interpleta", koji je zapošljavao 350 radnika.
Arkanove ubice
Opljačkano je i 60 traktora, 200 privatnih putničkih ili teretnih vozila i oko 3.000 grla stoke. Danas u selu živi oko 1.400 ljudi koji, pored Arkanovih ubica i pljačkaša, po zlu pamte i neke od mještana susjednog sela Puškovac, među kojima i osumnjičene u sklopu istrage tuzlanskog tužilaštva.
Međutim, predmet je kasnije ustupljen Tužilaštvu BiH i zasad nije učinjeno puno.
"U Tužiteljstvu BiH, u Posebnom odjelu za ratne zločine, nalazi se predmet koji je u radu, a koji se, odnosi na navedenu osobu i više drugih osoba", kazao je za Klix.ba Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH.
U ovom predmetu je pokrenuta istraga protiv 89 osoba, nakon čega je za deset obustavljena, jer su u međuvremenu umrli, dok protiv 63 osobe nisu nađeni dokazi o počinjenom kaznenom djelu, naveli su u tuzlanskom tužilaštvu.
Inače, posljednjih dana u Doboju, koji je teško pogođen poplavama, postavljeni punktovi na kojima se građani legitimiraju, a pojedine povratnike je to, kako tvrde, podsjetilo na 1992. godinu. Također tvrde da se onemogućava da pomoć dođe direktno do bošnjačkih povratnika u Doboj.
(Klix)
Objavi komentar