Zavidovići

Naziv: Zavidovići

Općina: Zavidovići

Površina: 590 km²

Stanovništvo: nema aktuelnih podataka

Entitet: Federacija BiH

Kanton: Zeničko-dobojski

Država: Bosna i Hercegovina

Zavidovići, grad u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, smješten između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću.

Administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Općina se prostire na 590 kvadratnih kilometara, a sam grad na površini od 4 kvadratna kilometra. Danas u općini Zavidovići živi 46.000 stanovnika, nastanjenih u 15. mjesnih zajednica sa 54. naselja.

Klima ovog područja je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5-10 stepeni C. Ovdje, u kontinentalnom dijelu BiH sučeljavaju se hladne zime, blaga proljeća, topla ljeta i kišne jeseni. Grad je već odavno poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta “Krivaja” i s pravom je nazvan “grad drveta”.

HISTORIJA:

Zavidovići su mlad grad, nastao krajem IX vijeka. Historičari tvrde da se Zavidovići po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bošnjačkih porodica. Osmanlije su 1436. godine poslije zauzeća Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i vjerovati je da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešnja.

Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanskog doba su ostali pravoslavni manastiri Udrim u Gostoviću i manastir Vozućica u Vozući. Dolazak Austro-Ugarske okreće novu stranicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom “Marpurgo i Parente” koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.

TURIZAM:

Za razvoj turizma na teritoriji općine Zavidovići postoje veoma povoljni uslovi, jer ima sve ono što priroda može pružiti u te svrhe: prostrane bujne šume, veliko bogatstvo čistih tekućih voda sa mnogobrojnim kaskadama, slapovima i vodopadima, obilje visoke i niske divljači u šumama i raznovrsnim ribama u rijekama.

Značajna turistička mjesta su Kamenica i Maoča.

Prahistorijski fenomen kamenih kugli registrovala je Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” na 20 lokacija širom BiH, te u zapadnoj Srbiji, Sandžaku i istočnoj Hrvatskoj.

U septembru 2006. Fondacija je, u saradnji s Općinom Zavidovići, otvorila arheološki park “Bosanske kamene kugle” na trenutno najvećem nalazištu u Dubokom Potoku, 2 km od centra Zavidovića.

Fondacija je provela odgovarajuće naučne analize zaključujuci da su kugle u Dubokom Potoku lijevane, a na drugim lokacijama oblikovane od vulkanskog i granitnog materijala.

bih-x.info