Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, najstariji u državi, zatvoren je već godinu dana. Dok se čeka rješenje brojnih problema, ugroženi su izuzetno vrijedni eksponati u muzeju.
Ali, konkretne reakcije nema, ni od koga, javlja reporter Al Jazeere Sanel Kajan.
Zakucavanjem dasaka na ulaz, u oktobru prošle godine, Zemaljski muzej zatvoren je za javnost, prvi put u 125 godina dugoj historiji. Zakucane daske i kontejneri za smeće stoje pred glavnim ulazom i godinu kasnije.
„Ljudi obično kažu: ‘Stvarno?! Zar već ima godina dana?!’ i to je otprilike sve. Mislim da smo svi planski umoreni. Umoreni time što već po Ustavu ove zemlje, mi nismo svi jednaki. Umoreni time što se možemo roditi a da ne dobijemo matični broj. Gdje nema umjetnika, to je već pakao”, kaže Dunja Jelovac, urednica magazina za kulturu Radija Federacije Bosne i Hercegovine.
Muzej se nikada nije našao na popisu institucija kulture koje finansira država, jer su se tome usprotivili u bh. entitetu Republika Srpska, odbivši da se iz državnog budžeta finansira njegov rad.
Redukcije u radnom vremenu
Još jedna zima je pred uposlenicima Zemaljskog muzeja. Kažu da dvije godine nisu primili platu i morat će napraviti redukciju u radnom vremenu.
Vlada Federacije BiH nedavno je imenovala Radnu grupu, čiji je zadatak da sačini nacrt zakona kojim bi dio institucija kulture bio prebačen na federalni nivo.
„Međutim, ova odluka ništa dobro nije donijela. Situacija je još gora. Dragocjeni eksponati propadaju jer nisu adekvatno zaštićeni, plata i dalje nema, a nadležni, čini se, više i ne spominju muzej”, javlja Kajan.
Problemi se u ovoj instituciji godinama gomilaju. Pokrenut je i sudski postupak.
„Mi tužimo Bosnu i Hercegovinu koja je prema sudskim spisima i sudskom rješenju osnivač Zemaljskog muzeja. Tužimo ih zbog nepreuzimanja i nerješavanja osnivačkih prava”, kaže direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić.
Konceptualni umjetnik
Damir Nikšić kroz svoje radove objavljene na internetu kontituirano upozorava na krizu u svim segmentima društva u Bosni i Hercegovini. Kaže da je stanje umjetnosti odraz vremena, reakcija na stvari koje su se dogodile.
‘Kriza države’
„Radi se o krizi države. O bankrotu države. I niko i ništa osim države ne može pomoći ovom muzeju. Neki misle da je rješenje u tome da finansiranje muzeja pređe na nižu razinu, entitetsku ili kantonalnu. Predviđam da ako ovaj muzej pređe na tu nižu razinu, pola fundusa će se morati dati Republici Srpskoj”, kaže Nikšić.
„Institucije ovakvog tipa se ne finansiraju od prodaje ulaznica, kokica, olovaka, razglednica i suvenira – nego su budžetske ustanove! Muzej se ne može finansirati na komercijalnoj osnovi”, ističe Busuladžić.
Zemaljski muzej privlači još samo rijetke poglede ponekog prolaznika. Daske zakucane na vratima Muzeja i natpis “zatvoreno” ostaju tamna mrlja društva koje ima sve manje sluha za čuvare kulture i historije naroda u BiH.
(izvor:sarajevski)
Objavi komentar