Premijernom projekcijom filma "Bitka na Neretvi" Veljka Bulajića, prije 45 godina, na Dan Republike, otvoren je Centar Skenderija.
Tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća BiH Dragutin Kosovac otvorio je ovaj veleljepni objekat na lijevoj obali Miljacke. Na svečanosti je prvi govorio predsjednik Gradske skupštine Džemal Muminagić, koji je Skenderiju predao na upotrebu radnom kolektivu od nekoliko stotina ljudi koji će ubuduće brinuti o organizovanju priredbi i održavanju objekta.
Otvorenju su prisustvovali Milentije Popović, Budislav Šoškić, Cvijetin Mijatović, Nijaz Dizdarević, Džemal Bijedić, Đuro Pucar, Rodoljub Čolaković, Hamdija Pozderac i mnogi drugi državni funkcioneri.
Filmska elita u Sarajevu
Ljubo Kojo, generalni direktor Skenderije preuzeo je zvanično objekat u ime kolektiva Skenderije. Poslije toga je Dragutin Kosovac simboličnim presijecanjem vrpce otvorio novi objekat.
Proslavljajući Dan Republike u Sarajevu, predsjednik Josip Broz Tito sa suprugom Jovankom prisustvovao je premijeri filma "Bitka na Neretvi".
"Bulajić i cijela ekipa odlično su obavili svoj zadatak. Mislim da je film vrlo dobar. U cjelini on odražava jednu humanu bitku, bitku za ranjenike", rekao je Tito, naglasivši potrebu snimanja filmova iz naše revolucije.
U galeriji pogledajte šta su glumci "Neretve" rekli o "Neretvi, ličnu kartu Skenderije, izjavu Jovanke Broz i druge zanimljive detalje vezane za otvorenje ovog objekta.
Na stranicama Oslobođenja tih dana se moglo pročitati i da je sarajevski aerodrom Butmir podsjećao na filmski grad. Zujale su filmske i tv kamere, dok su ispred njih, pred očima okupljenih radoznalaca, "igrali" Marija Šel, Sergej Bondarčuk, Silva Koščina, Hardi Kriger, Jul Briner i druge zvijezde svjetskog fila u to doba.
- Doputovao je i Karlo Ponti, ali bez Sofije Loren, velika umjetnica, kako je pojasnio Ponti, neće na žalost, moći prisustvovati premijer, jer je, po savjetu ljekara, odustala od putovanja iz zdravstvenih razloga, navodi se.
Stoni tenis probio led
Centar Skenderija predstavlja jedinstveno arhitektonsko djelo arhitekata Živorada Jankovića, Halida Muhasinovića, Ognjena Malkina. Jedinstven je po svojim namjenama, sadržaju i dimenzijama. U njemu se prepliću prostori namjenjeni raznorodnim sportskim događajima, kulturnim manifestacijama različitih obima, te brojni ugostiteljski objekti. KSC Skenderija je 1969. dobila nagradu magazina "BORBA", opšte priznanje za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Iste godine održana je prva sportska manifestacija - Međunarodno prvenstvo Jugoslavije u stonom tenisu, a već četiri godine kasnije, 1973., Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu - STENS i Prvenstvo dvanaest najboljih stonotenisera Evrope. Zatim je u Skenderiji održano finale Kupa evropskih šampiona u košarci, Balkansko prvenstvo u odbojci za žene, takmičenja za svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine, te Interkontinentalni kup šampiona u košarci. Također je održano Međunarodno prvenstvo Jugoslavije u rukometu te brojni profesionalni mečevi velikana boksa, bokserski meč Parlov-Grin, kao i brojne utakmice kojim je domaćin bio Košarkaški klub Bosna.
1984. godine, za vrijeme XIV ZOI, Skenderija je bila domaćin brojnih sportskih takmičenja u umjetničkom klizanju i hokeju na ledu.
Naziv po čuvenom bosanskom Sandžak begu Skender-paši
Centar Skenderija dobio je naziv po čuvenom bosanskom Sandžak begu Skender-paši, koji je davne 1499. godine na ovom prostoru sagradio trgovački centar sa 11 dućana, karavan saraj, dvor, imaret i tekiju. Njegov sin Mustafa-beg Skenderpašić je 1518. godine uz očevu tekiju podigao prvu potkupolnu džamiju u BiH.
(Oslobodjenje.ba)