Vrijeme u kojem živimo i radimo odlikuje se fenomenom opće globalizacije koja je vidljiva u gotovo svim porama ljudskog života. Ljudske zajednice, bilo države ili manje organizirane skupine, kao i sami pojedinci, postale su mejdan na kojem se sukobljavaju ideologije i razne vrste interesa. Ljudi se nadmeću kako do sedam milijardi duša uspješnije dostaviti svoj jezik, kulturu i vrijednosti kojima se teži.
Ova opća globalizacija izazvala je mnoge promjene, nestabilnosti, kao i probleme za zajednice i same pojedince. Jedan od tih problema jeste i očuvanje identiteta. Stvarni problem nije u njegovom definiranju, nego u stalnim promjenama koje preživljava, odnosno u gubljenju svog identiteta i prisvajanju tuđeg.
Nema sumnje da je jezik jedan od faktora koji definiraju identitet osobe. Zato govoriti o jeziku ne znači govoriti samo o jednoj naučnoj oblasti, nego znači govoriti o kulturama.
Podučavanjem jezika vrši se i prenošenje kulture naroda koji govori tim jezikom, pa se i zbog toga vidi veliko nastojanje nekih da se upravo njihov jezik izučava u drugim zemljama, a naročito u školama. Uzmimo samo za primjer praznik Halloween – Noć vještica, koji je bio nepoznanica na ovim prostorima, ali koji preko udžbenika engleskog jezika iz godine u godinu postaje sve prisutniji među omladinom.
U našoj zemlji, u školama se izučavaju jezici koji se koriste kao službeni jezici u svega nekoliko zemalja, kao što je to primjer s njemačkim jezikom koji je službeni jezik u svega šest zemalja, dok je arapski jezik službeni jezik u dvadeset sedam zemalja i jedan od šest službenih jezika u UN-u.
Arapski jezik govori se u izrazito bogatim zemljama i zemljama sa dobrim geopolitičkim položajem, što mladim ljudima pruža veliku mogućnost za pronalazak posla.
Ali, ono što je najbitnije, kada je u pitanju arapski jezik, za nas muslimane jeste što je to jezik posljednje Božije objave – Kur’ana, i u tome se i ogleda stvarni razlog važnosti arapskog jezika.
Promoviranje arapskog jezika za nas Bošnjake ima nekoliko koristi:
To je jezik Kur’ana i njegovo izučavanje podstaklo bi ljude na učenje hifza Kur’ana časnog i omogućilo razumijevanje Objave.
Učenje arapskog jezika omogućilo bi razumijevanje sunneta Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Olakšalo bi se izučavanje islamskih nauka proučavanjem djela poznatih islamskih autoriteta.
Učenjem arapskog jezika ojačale bi se naše veze s drugim muslimanima.
To bi nam pomoglo u očuvanju tradicije.
Da bi se arapski jezik više cijenio u našim sredinama, potrebno je probuditi svijest ljudi plasiranjem stvarnih činjenica vezanih za koristi koje donosi učenje ovog jezika.
Zakoni omogućavaju izučavanje ovog jezika u školama, pa je potrebno da se sami roditelji uključe u kampanju afirmacije arapskog jezika među učenicima i nastavnicima.
Muslimanima ovih prostora bitnije su veze s Istokom nego sa Zapadom, a jezik je važna karika u tom procesu.
Iskoristimo sve mogućnosti koje nam se pružaju kako bi naša djeca bila bliža Allahovoj Knjizi i sunnetu posljednjeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem!
minber.ba