Da bi se smanjila otpornost bakterija važno je antibiotike ne uzimati olako, nego samo onda kad je nužno. A kad se antibiotici uzimaju, određeni tretman ne bi nikad smio da se prerano prekida.
Vjerovatno ste jednom, ako ne i više puta u životu imali prilike da se na svojoj koži uvjerite da antibiotici vremenom prestaju da djeluju i da bakterije veoma brzo razvijaju odbrambene mehanizme, tačnije postaju rezistentne.
Istina je da su mnogi lijekovi zapravo supstance koje već postoje u prirodi – na primjer penicilin. Njega stvaraju neke plesni kako bi se zaštitile od bakterija. Drugi antibiotici su stvoreni u laboratoriji ili su hemijski izmenjeni kako bi im poboljšalo delovanje, piše Dojče vele.
Poznato je da penicilini napadaju ćelijsku opnu bakterija, ometaju njenu sintezu. S oštećenom opnom bakterije ne mogu preživjeti i bukvalno se raspuknu.
Nažalost, bakterije se vrlo brzo razmnožavaju i zato se mogu brzo prilagoditi novim uslovima i novim opasnostima. Takva opasnost su za njih antibiotici. Bakterije čine sve što je moguće kako bi razvile odbrambene mehanizme protiv materija koje su za njih štetne.
Na primjer, promjene genetskih osobina im mogu omogućiti stvaranje novih, za njih korisnih bjelančevina. A one razbiju molekul antibiotika i učine ga bezopasnom. Ili bakterije promjene svoju ćelijsku opnu tako da antibiotik više ne može da prodre u unutrašnjost ćelije.
Bakterije često mijenjaju i strukturu mjesta za koje se antibiotik “zakači” – stvaraju novu bjelančevinu koja ima istu funkciju u ćeliji, ali je neosjetljiva na djelovanje antibiotika.
Ako je bakterija pronašla način da se odupre antibiotiku, ona tu osobinu genetski prenosi na sve svoje potomke. A bakterije mogu genetske osobine razmjenjivati i najobičnijim međusobnim dodirom. Tako se otpornost na neku supstancu vrlo brzo širi. Često su bakterije istovremeno otporne na više vrsta antibiotika.
Problematična je na primjer bakterija staphylococcus aureus, otporna na meticilin (MRSA). Ona je otporna na veoma mnogo raspoloživih antibiotika. Njemačko društvo za higijenu u bolnicama procjenjuje da svake godine u Njemačkoj od posljedica zaraze MRSA-bakterijom umire više od 5.000 ljudi.
Da bi se smanjila otpornost bakterija važno je antibiotike ne uzimati olako, nego samo onda kad je nužno. A kad se antibiotici uzimaju, određeni tretman ne bi nikad smio da se prerano prekida.
Ljekari imaju rezervne antibiotike koje upotrebljavaju samo u kritičnim slučajevima.
Razvijanje stalno novih lijekova, koje bakterije još ne poznaju, jedina je mogućnost da se dugoročno djeluje protiv otpornosti bakterija na antibiotike i da se pobjedi u trci s tim uzročnicima bolesti.
(haber)
Objavi komentar