U tuzlanskom kinu Kaleidoskop u organizaciji Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR) i Mebius film iz Sarajeva održana je premijera dokumetarnog filma "Granica" rediteljice Ade Sokolović. Snimanje filma potaknuto je stotinama komentara i reakcija mladih na kratki film "Pismo" iste redateljice koji govori o Adnanu Hamidoviću Frenkiju, sjećanjima i strahovima vezanim za period rata, načinu na koji se pronašao u hip-hop muzici i pjesmi "Pismo Milanu".
U ovom polusatnom dokumentarnom filmu oni koji nisu ni bili rođeni za vrijeme rata govore o životu koji je određen ratom. Prof. dr. Srđan Vukadinović nakon projekcije za novinare istakao je da u ovom filmu možemo vidjeti nešto što je univerzalna civilizacijska vrednota i što je izgleda zaboravljeno, a to je različitost.
Borba protiv podjele
- Upravo ovaj film razvijajaući suštinsku civilizacijsko-kulturološku vrijednost kao što je različitost, pokušava razviti i mijenjati pojedinca. Društvo je na jednoj strani, a na drugoj su umjetnost i kultura, na taj način i čovjek i društvo, ali i umjetnost postaju puno uzvišeniji i dostojanstveniji, kazao je Vukadinović, dodajući da će društvo krenuti naprijed kada prihvati onaj Frenkijev stih da on zna kako se Milan osjeća kada mu kažu da je pripadnik genocidnog naroda ili genocidne tvorevine, što je ključna poruka filma.
Projekciji filma "Granica" prisustvovao je i režiser Jasmin Duraković koji je naglasio da je nedostatak komunikacije ozbiljno pitanje i ozbiljan problem čitave zajednice, što se vidi i kroz ovaj film.
- Tematski film je priča o granici. Mi nemamo puno filmova koji govore o granici, i u ovom filmu ona ima dva značenja. Ona je fizička granica na Dobrinji, a druga granica jeste ta granica koja postoji u glavama ljudi i ona je najveći problem koji bh. društvo danas ima, naglasio je Duraković.
Mlada redateljica Sokolović bila je zadovoljna reakcijama na svoj film ističući da ne želi govoriti o tome da li je izbor teme bio dobar ili loš:
- Definirana sam ratom i 1992. kada je počeo rat, imala sam dvije godine. Sada sa 24. godine znam da je moj izbor da ostanem ovdje u BiH i stvaram. U srednjoj školi su me učili da se Bosna dijeli na entitet i četnitet. Ja ne želim da živim u takvoj Bosni, ja ne želim da živim u enitetu ili četnitetu, želim živjeti u BiH. Želim inspirisati mlade da se bore protiv te podjele i mislim da moramo to prevladati.
Glavni protagonista filma Adnan Hamidović Frenkie novinarima je rekao da je nakon snimanja spota za pjesmu „Pismo Milanu" u kojem su obišli stratišta u BiH, bilo dosta radikalnih reakcija, rasprave pa možda čak i govora mržnje:
- Nakon prvog filma "Pismo" cijela priča se nekako zaokrenula i pozitivne reakcije su bile mnogo veće nego nakon pjesme. Ovaj film "Granica" gdje vidim nove generacije, vidim klince koji slušaju moju muziku i koji su posvetili vrijeme, poslušali to ozbiljno i razmislili o svemu tome. Osjećam se jako sretnim i mislim da je to najveći uspjeh kojeg jedna pjesma i jedan muzičar može da ima, da izazove reakciju i natjera ljude na razmišljanje i dijalog.
Iznad podjela
Drugi protagonista filma, mirovni aktivista Milan Colić iz Beograda kazao je da je zabrinjavajuća činjenica da bi redateljica Sokolović za koprodukciju ovog filma prije našla nekoga u Beogradu, nego u Banjoj Luci:
- Radeći sa ljudima u BiH, ali i u Srbiji uverio sam se da su mladi ljudi vrlo određeni, izgrađeni kroz to što se zbilo, da sve ono što oni danas žive jeste vezano za to i da su oni toga svesni. Sve sam uvereniji da je fokus rada svih nas na tome da omogućimo tim mladim ljudima da ih čujemo, a ne da ih menjamo. Ovo je bila odlična prilika da čujem šta imaju da kažu o nečemu, o svom životu na granici koja je granica u glavi.
Više od 30 dokumentarnih priča koje su producirali Mebius Film iz Sarajeva i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR) govore da u svim dijelovima BiH žive ljudi koji su od '92. do danas ostali ljudi, prijatelji, humani, iznad podjela, iznad mržnje, iznad mraka svakodnevnice BiH.
oslobodjenje
Objavi komentar