Nakon što se nakon dva uzastopna četverogodišnja mandata Nebojša Radmanović i Željko Komšić nemaju više pravo kandidirati za poziciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, očekuje se da će borba za članove kolektivnog šefa države iz srpskog i hrvatskog naroda na općim izborima u BiH, planiranim 12. oktobra, biti najintenzivnija do sada.To posebno iz razloga što će SNSD pokušati da očuva poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH u trećem uzastopnom mandatu.
Da je tako svjedoči podatak da su formirana dva koaliciona bloka stranaka u borbi za srpskog člana Predsjedništva BiH: prvi predvodi SNSD, a čine ga i DNS i Socijalistička partija (SP), dok u drugom pored SDS-a participira još i Srpska napredna stranka (SNS).
Neki bi da sačuvaju, a neki da ponovo osvoje pozicije
Očekuje se i da kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH ponudi PDP Mladena Ivanića, koji je dobio ovjeru učešća na oktobarskim općim izborima u Bosni i Hercegovini za tu poziciju od Centralne izborne komisije.
S druge strane, HDZ BiH nakon što u dva protekla mandata nije imao predstavnika u kolektivnom šefu države, pokušat će da ponovo osvoji tu poziciju. Komšić koji je bio do sada na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva BiH, mandat je osvojio kao član SDP-a BiH.
Osim HDZ-a BiH, kandidata za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda prijavit će i HDZ 1990 Martina Raguža, te Stranka pravde i povjerenja (SPP) Živka Budimira, a očekuje se da isto učini i Demokratska fronta (DF) lidera Željka Komšića.
"Gužva" u redu za bošnjačkog člana Predsjedništva
Ipak, kada je riječ o broju kandidata za člana Predsjedništva BiH, prema pristiglim najavama i ovjerama učešća na izborima najviše bi ih moglo biti za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Kandidate bi trebali ponuditi SDA, SBiH, SBB, BPS, a bit će i četiri nezavisna kandidata, i to: bivši reis IZBiH Mustafa Cerić, aktuelni potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, te Halil Tuzlić i Adil Žigić.
Centralnoj izbornoj komisiji BiH prijavu učešća za članove Predsjedništva BiH dostavili su i SDP, Stranka dijaspore BiH i Stranka pravdene politike, ali se za sada ne može pretpostaviti hoće li i da li imati kandidate samo iz jednog ili više naroda za kolektivnog šefa države.
Prema podacima CIK-a BiH, ukupno 18 političkih subjekata imat će svoje kandidate za članove Predsjedništva BiH na općim izborima 2014. godine, među kojima su dvije koalicije, 12 političkih partija i četiri nezavisna kandidata.
Istorijat saziva Predsjedništva BiH od 1996. do danas
Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je u septembru 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima, direktnim glasanjem u FBiH (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a hrvatskog naroda Krešimir Zubak.
U oktobru 1998. konstituisan je drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Te godine, na općim izborima, u Predsjedništvo su izabrani: Alija Izetbegović iz bošnjačkog naroda, Živko Radišić iz srpskog naroda i Ante Jelavić iz hrvatskog naroda. U oktobru 2000. godine Alija Izetbegović se povukao sa funkcije ličnom odlukom. Na njegovo mjesto Parlamentarna skupština BiH izabrala je Halida Genjca na privremenoj osnovi, u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik je u martu 2001. godine, ličnom odlukom, smijenio sa funkcije člana Predsjedništva Antu Jelavića.
Od kraja marta 2001. godine, a na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na funkciju člana Predsjedništva iz bošnjačkog i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda. Živko Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva iz srpskog naroda.
Nakon općih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH, koji su činili: Mirko Šarović, iz srpskog naroda, Dragan Čović, iz hrvatskog naroda i Sulejman Tihić, iz bošnjačkog naroda. Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u aprilu 2003. godine, umjesto Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda izabran je Borislav Paravac.
U martu 2005. godine visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown smijenio je dr. Dragana Čovića sa funkcije člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.
Nakon odluke visokog predstavnika za BiH Ashdowna o smjeni dr. Čovića Parlamentarna skupština BiH je, na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz hrvatskoga naroda.
Drugi i treći saziv Predsjedništva BiH bili su ujedno oni koji su se najviše mijenjali u četverogodišnjem mandatu: imali su ukupno po pet članova.
Dva člana Predsjedništva smijenjena, dva podnijela ostavke
Nakon općih izbora u oktobru 2006. godine, izabran je četvrti saziv Predsjedništva BiH: Nebojša Radmanović, iz srpskog naroda, Željko Komšić, iz hrvatskog naroda i dr. Haris Silajdžić, iz bošnjačkog naroda.
Poslije općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2010. godine, izabran je peti i još uvijek aktuelni saziv Predsjedništva BiH: Nebojša Radmanović, iz srpskog naroda, Željko Komšić, iz hrvatskog naroda, te Bakir Izetbegović, iz bošnjačkog naroda.
U toku dosadašnjih pet mandata članova Predsjedništva BiH dva su smijenjena odlukama visokog predstavnika u BiH i to oba iz hrvatskog naroda Dragan Čović i Ante Jelavić, dok su ostavke podnijeli Mirko Šarović, zbog optužbi, i Alija Izetbegović, na lični zahtjev.
oslobodjenje
Objavi komentar