Jasmin Imamović, 24-godišnji mladić iz Zavidovića, uprkos slabom imovinskom stanju u porodici i nemogućnosti odlaska na studij likovne umjetnosti, nije odustajao od svojih ciljeva.
Godinama je naporno radio i vjerovao da će rad i zalaganje donijeti rezultate i kvalitet, iako nije mogao ostvariti životnu želju, otići na studij likovnih umjetnosti.
– Nakon završetka Gimnazije mnogi prijatelji su otišli na studije, ali zbog slabog imovinskog stanja porodice bio sam primoran ostati kući. Pored crtanja radio sam punih pet godina kao konobar jer sam znao da crtanje traži dosta ulaganja, želio sam da imam svoj dinar. Od malih nogu sam volio umjetnost, a nastavnica u osnovnoj školi mi je govorila kako se moram truditi, te da ću u dogledno vrijeme biti prepoznatljiv po svojim radovima.
Tokom renoviranja pojedinih kafića Imamović je svoje vještine pokazivao crtanjem po zidu. Mnogi su sa oduševljenjem posmatrali njegove radove i pokazivali ih drugima na društvenim mrežama gdje je Imamović dobio samo pohvale i podršku da nastavi svoj posao.
– Počeo sam da crtam po zidovima kafića tokom renoviranja. Poslije su mi se mnogi javljali i hvalili moje radove, što mi je dalo još više snage i volje da napredujem. Promovisanje mojih radova na društvenim mrežama od prijatelja donijelo mi je nove ponude da crtam po narudžbama za pojedine objekte – dodaje on.
Iako nije imao priliku studirati, većina onih koji pogledaju njegove radove zaklinju se da je on davno završio likovnu akademiju. Veliki dio znanja stekao je gledajući video tutorijale na internetu, a stečene vještine i kvalitet crtanja postigao je mukotrpnim radom i metodama pokušaja i pogreške.
Iako slaba kupovna moć u našoj zemlji utiče i na prodaju Imamovićevih crteža, on ne odustaje.
– Da bih zarađivao od crtanja često cijenu moram prilagoditi građanima, a često radovi odu i ispod cijene. Siutacija za umjetnike i nije baš povoljna, ali ja ne planiram kao neki da napuštam domovinu, doći će bolja vremena za nas. Zadovoljan sam, ali nadam se da će doći bolje vrijeme, da će naša država dostići taj nivo kada će umjetnici živjeti dosta bolje – zaključuje.
(J. Herić/Faktor.ba)