Opis biljke: zova ili bazga raste kao grm ili drvo visoko 3 do 10 metara. Na donjem dijelu stabla kora je svijetlosmeđa, a u gornjem dijelu sivo-bijela, pomalo izbrazdana i bradavičasta. Već u blizini zemlje izbijaju postrane krhke i lako lomljive grane. Drvo okružuje plutasta, bijela i veoma lagana srž.
Nasuprotni listovi nepravilno su perasti s jajastim, zašiljenim, tamnozelenim liskama.
Opis biljke: zova ili bazga raste kao grm ili drvo visoko 3 do 10 metara. Na donjem dijelu stabla kora je svijetlosmeđa, a u gornjem dijelu sivo-bijela, pomalo izbrazdana i bradavičasta. Već u blizini zemlje izbijaju postrane krhke i lako lomljive grane. Drvo okružuje plutasta, bijela i veoma lagana srž. Nasuprotni listovi nepravilno su perasti s jajastim, zašiljenim, tamnozelenim liskama, koje su po rubu pilasto nazubljene. Cvjetovi su sakupljeni u plosnati paštitac, a boja im je bijela do žućkasto-bijela. Iz cvjetova se razvijaju bobe, u početku zelene, zatim crveno-smeđe i naposljetku sjajnocrne.
Opis biljke: zova ili bazga raste kao grm ili drvo visoko 3 do 10 metara. Na donjem dijelu stabla kora je svijetlosmeđa, a u gornjem dijelu sivo-bijela, pomalo izbrazdana i bradavičasta. Već u blizini zemlje izbijaju postrane krhke i lako lomljive grane. Drvo okružuje plutasta, bijela i veoma lagana srž. Nasuprotni listovi nepravilno su perasti s jajastim, zašiljenim, tamnozelenim liskama, koje su po rubu pilasto nazubljene. Cvjetovi su sakupljeni u plosnati paštitac, a boja im je bijela do žućkasto-bijela. Iz cvjetova se razvijaju bobe, u početku zelene, zatim crveno-smeđe i naposljetku sjajnocrne.
Bobe su male i sočne. Cvjetovi su jakog i veoma ugodnog mirisa, koji u suhom stanju postaju blaži. Ukus cvjetova je gorkast i aromatičan. Sirove bobe (plodovi) imaju neprijatan ukus, dok su pripremljeni kao kompot ukusni. Stanište: raste na rubovima šuma i osunčanim šumskim krčevinama, na zapuštenim mjestima i u blizini naselja.
Ljekoviti dio biljke: mladi izboji i mladi listovi sabiru se u proljeće, cvjetovi za vrijeme cvatnje, plodovi nakon dozrijevanja, a kora od februara do novembra. Ljekovito djelovanje: čaj od listova i mladica zovine ili bazge koristi se za pospješivanje izlučivanja mokraće, nakupljene tečnosti u tijelu, za liječenje šećerne bolesti kao i za čišćenje i poboljšanje krvi. Čaj od cvjetova bazge koristi se u liječenju prehlade, bronhitisa, kašlja, gripe, početne upale pluća, jake kihavice, ospica, šarlaha, teškog disanja, astme, kod početne tuberkuloze i kod svih reumatičnih bolesti.
Kora od grana i stabla koristi se za pripremanje čaja kojim se odstranjuju poteškoće kod mokrenja, smetnje u radu bubrega i mjehura, lijeći vodenu bolest, razne edeme te tvrdu stolicu. Kod nje su korisni i cvijet, i kora, i plod, i list, i korijen. Neka u vašoj kući uvijek bude zove. Čaj od njenih cvjetova pomoći će da se preznojite kod bilo koga oblika prehlade ili gripa, što je znatno olakšati bolest.
Suština je u tome što se sa znojem izbacuju sve štetne materije koje su bolesti doprinijele. Zova ispire bolesti i tako što pospješuje mokrenje i olakšava ga. Čajevi od kore pomažu kod regulacije stolice i olakšavaju mokrenje, ali se mora pomno i pažljivo dozirati, jer pretjerane količine mogu biti opasne. Upotrebljava se jedna manja, i to ravna (nikako napunjena!) kafena kašičica za jednu šalicu. U toku dana smije da se popije samo jedna kafena kašičica – maksimalno dvije – i to u većim razmacima, gutljaj po gutljaj. Zreli plodovi zove su također vrlo korisni.
Pored mnogih drugih za zdravlje važnih materija, ove bobice, naravno kada su potpuno zrele, imaju više vitamina B nego i jedna poznata namirnica. Pošto se ne jedu svježi, plodovi zove se kuhaju bilo kao kompot, bilo kao džem. Ljekovito djeluju protiv nesanice. Sok od svježih boba koristi se u liječenju neuralgije trigerninusa (neurlagija ličnog živca), za jačanje, za blago reguliranje stolice, čišćenje krvi, umirenje trbušnih grčeva i crijevnih kolika(to naravno nipošto ne znači da se daje dojenčadi), za apetit i poboljšanje cirkulacije krvi. (novihorizonti.net)